View Single Post
Old 18-09-2007, 06:47 PM   #4
zagor
sinjanin
 
zagor's Avatar
 
Join Date: Nov 1999
Location: daleka obala
Posts: 1,932
zagor is on a distinguished road
Default

4.4 Hajdukova statistika omladinskog pogona u Grgićevoj „zoni sumraka“
Osobito je iritantno slušati isprazno ponavljanje bajki o „oslanjanju na mlade snage iz omladinskog pogona koje valja čekati“. Poput tragičnih rezultata seniorskog sastava, ista je situacija s „bilim tićima“ i rezultatima juniora i kadeta Hajduka već treću godinu za redom. U sezoni 2005/2006 kadetski prvak bio je NK Dinamo, a juniorski prvak Hrvatske bio je NK Osijek. Godinu iza, u sezoni 2006/2007, oba naslova prvaka Hrvatske i u juniorskoj i u kadetskoj konkurenciji odnio je NK Zagreb. U ovoj sezoni, 2007/2008, Hajdukovi kadeti su na šestom mjestu, a juniori na sedmom, pa ni treću godinu za redom nema naslova prvaka na obzoru. Prijašnjih godina, kada smo i znali osvajati trofeje u mlađim kategorijama, koliko je to igrača iz juniorskog pogona uspjelo u prvom sastavu, a koliko od njih su nastavili tradiciju Šurjaka, Jerkovića, Katalinića, Mužinića, braće Vujović, Asanovića, Bokšića, Jarnija, Bilića, Štimca (molimo ne miješati Igora Štimca kao velikog i zaslužnog igrača i njega kao elementarnu nepogodu u upravi kluba), Vučevića i svih onih drugih koji su za milijunske iznose prešli u vodeće europske klubove svog vremena? Eventualno dvojica igrača svojom kvalitetom mogu parirati navedenima, a to su Pletikosa i Srna, ali je njihovom prodajom Hajduk utržio tek mrvice u odnosu na stvarnu vrijednost igrača. I to je sve što je Hajdukova škola nogometa u vrijeme Branka Grgića stvorila!!!
Šef omladinskog pogona Hajduka, Stanko Poklepović, u „Sportskim novostima“ od
4. rujna 2007. ističe: „Momčad se u tim kategorijama pravi radi igrača, a ne zbog rezultata. Ovdje se čitava momčad žrtvuje da bi jedan igrač iskočio i priključio se prvom sastavu.“. Ne znam samo u kojem se to životnom periodu razvija mentalitet pobjednika u ovakvoj filozofiji Hajdukovog stvaranja vrhunskih nogometaša, jer nam se kadeti i juniori odgajaju temeljem logike da rezultat nije bitan već isključivo ulazak u prvi sastav, a taj isti prvi sastav već godinama niže promašene sezone „bez imperativa po naslov“. Kada su Vatreni bili brončani na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj, tada su se pisali hvalospjevi generaciji koja je karakter
pobjednika pokazala još u juniorskoj konkurenciji osvajanjem naslova nogometnog prvaka svijeta u Čileu, ali sada u Hajduku očito vrijede neki drugi postulati i Grgićev sustav odgajanja sportaša kojima sportski uspjeh nije primarni cilj.
Upravljanje omladinskim pogonom u Grgićevo vrijeme ogleda se i u neoprostivim pravnim propustima u zaštiti višegodišnjeg klupskog ulaganja u mlade igrače. Tako je Grgić nakon cijelog niza 'bježanja bilih tića' u inozemstvo i „afera Strinić, Perišić, Čeliković i Čulić“ opet posegnuo za metodom samospašavanja i krenuo u sanaciju štete zakašnjelim i jednako ispraznim obećanjima, objavljenim u „Vjesniku“ 19. kolovoza 2006.: „Hajduk se brine o svojim mladim igračima i u njihov razvoj godinama ulaže. Fifa je propisima donekle
zaštitila klubove kao što je naš, koji proizvodi igrače, ali sada vidimo da se moramo dodatno
zaštititi. Osnovat ćemo svoju agenciju koja će braniti interese kluba. Očekujem da će agencija
profunkcionirati u roku tri mjeseca. Što se tiče 'slučaja Strinić, Perišić, Čeliković i Čulić', mogu kazati da ćemo sve koji su upleteni u njihovo bježanje prijaviti Fifi“.
Više od godinu dana nakon javnog obećanja o osnivanju klupske agencije, njena tijela ni program rada nisu predstavljeni javnosti, niti su osobe koje su sudjelovale u 'krađi bilih tića' iz poljudskog inkubatora sankcionirane, primjerice gubitkom menadžerskih licenci ili bilo kakvom drugom kaznom Fife.

4.5 Vizija Hajduka u Grgićevoj „zoni sumraka“:
Branko Grgić je na funkciju predsjednika uprave Hajduka izabran većinom glasova Skupštine Hajduka 13. lipnja 2000. godine i to kao „prijelazno rješenje“ na šest mjeseci. Nažalost, upravo teče sedma godina Grgićevog predsjedničkog mandata i nastavak rasprodaje ugleda
Hajduka. Načini na koje je rasprodavao ugled Hajduka su vrlo brojni i vrlo maštoviti (rezultatske smo već imenovali), a pobrojat ćemo samo neke:

4.5.1 Ćiro Blažević kao trener Hajduka
Iako je Torcida na vrijeme izrazila svoj stav da čovjeku koji je bio predsjednik i vlasnik Dinama nije mjesto na Hajdukovoj klupi, Grgić nije poslušao naš glas, nego se još i obrušio na nas zbog Ćire Blaževića.
Ne samo da nije poslušao glas razuma, nego je –zajedno s ostatkom uprave- pokazao totalnu nedosljednost. Tako je čak i nekadašnji sportski direktor Hajduka Igor Štimac, kasnije najveći zagovornik dovođenja Ćire Blaževića na Hajdukovu klupu, bio 2004. godine javno protiv imenovanja Ćire trenerom Hajduka. Ćirinu reakciju na ovakav Štimčev stav objavio je 13. svibnja 2004. internet portal Index.hr: „Kako ono Štimac reče, 'Ćiro ne može biti trener
Hajduka, mi hoćemo trenera hajdukovca'. Ti sine, kojeg sam odgojio da budeš internacionalac, danas se ponašaš kao primitivac.“
U tom razdoblju je i predsjednik Hajduka Branko Grgić dijelio mišljenje svog sportskog direktora, pa kad su takvi izvorni stavovi pali u zaborav, na dan imenovanja Ćire Blaževića trenerom Hajduka, Grgića su novinari podsjetili na kontradikcije njegovih javnih
istupa i kasnijih odluka: „Prije nekoliko godina izjavili ste kako Ćiro nikada neće biti trener Hajduka dok ste vi predsjednik kluba?“ Grgić je na to odgovorio: "Jesam, izjavio sam to i u tome trenutku se uistinu činilo kako je takva opcija naprosto nemoguća. Znam da će dio navijača, poglavito Torcide, biti protiv njegovoga dolaska, ali i oni moraju biti svjesni kako Ćirinim dolaskom klub ništa ne gubi nego da može samo profitirati, jer ako je itko u stanju
stvoriti pozitivnu atmosferu, onda je to Ćiro Blažević.“. Da stvar bude bolja, ovaj intervju s Grgićem objavljen je i na stranicama www.hnkhajduk.com, 31. svibnja 2005.
Veliki finale je uslijedio Grgićevom izjavom za „Slobodnu Dalmaciju“ dan ranije: „I odmah pozdravljam Blaževića, našeg novog trenera koji ima iskustvo, znanje i sve što je najpotrebnije za naš Hajduk u ovom trenutku. Ćiro je i veliki mamac, pomoći će nam, jedina je stvar da ne doživimo Shelbourne kao lani.“
Svi dobro znamo kako smo prošli s Debrecenom, momčadi koju je taj isti Ćiro Blažević nazvao „bez uvrede, provincijskom momčadi“ (www.nogometni-magazin.com; 3. kolovoza 2005.). Danas pak Grgić tog istog trenera naziva „najvećom pogreškom od svih trenera u njegovom predsjedničkom mandatu“ (Glas Dalmacije, 23. kolovoza 2007.), „magarcem“ (što je nedostojno Hajdukovog predsjednika, jer spomenuti čovjek ipak ima 70 i nešto godina) i „zakletim dinamovcem“. Pa tko je „zakletog dinamovca“ postavio na Hajdukovu klupu????

4.5.2 'Slučaj Gabrić' u Kupu UEFA
Nemar i nerad ovoga puta su se očitovali nesposobnošću da se prijava igrača za nastupe u Kupu UEFA obavi propisno. Sjećamo li se najavljene istrage i utvrđivanja odgovornosti za propust, izrečenih iz usta Branka Grgića?
„Formirat ćemo Povjerenstvo koje ce istražiti zbog čega nam se dogodio taj slučaj. Nakon što dobijemo izvješće, sankcionirat će se svi odgovorni. Takve stvari su nedopustive!“ obećavao je Grgić u Glasu Dalmacije, 23. srpnja 2007. Istog dana za „Jutarnji list“ je izjavio: „Bez obzira na to kako će se analiza odvijati u Uefi, mi ćemo u klubu napraviti vlastitu istragu. Onaj tko je napravio propust, bit će sigurno sankcioniran!“.
Nakon što je UEFA odredila kaznu Grgić je nastavio obećavati („Jutarnji list“ od 10. kolovoza 2007.): „Sad ću još više inzistirati na utvrđivanju propusta, a onda i kaznama. Neću to nikako zaboraviti, svaka se škola plaća, pa i ova.“.
Da li se nešto dogodilo po tom pitanju? Naravno da nije, jer u upravi pod predsjedanjem Branka Grgića odgovornost jednostavno ne postoji. Nedostatak te odgovornosti ogleda se i u izostanku bilo kakve isprike navijačima Hajduka, Dragi Gabriću kao igraču, sponzorima i poslovnim partnerima iz javno-privatnog partnerstva (kakvi god oni bili) čiji su financijski interesi izravno dovedeni u rizik ovakvim šarlatanstvom Hajdukove administracije. Hajduk kakav zaslužujemo mora u svojoj poslovnoj etici i medijskoj komunikaciji iskazati svijest o potrebi takvog oblika javne isprike.
__________________
Mi smo ludi! A lude se ne kažnjava!
zagor is offline   Reply With Quote