svaštara...

[monkul]

HVAR -
U noći s nedjelje na ponedjeljak u hvarskom Hotelu ''Amfora'' nepoznati počinioci ukrali su 28 plazma-televizora, a ukupna šteta veća je od 80.000 kuna.
Vrlo je neobično u cijeloj ovoj priči to što su lopovi uspjeli iznijeti sve televizore bez da ih je itko čuo i vidio. Javnosti još nije poznato jesu li lopove zabilježile sigurnosne kamere, a policiji zasad ostaje samo intenzivna potraga, kao i ispitivanje zaposlenika i gostiju smještenih u prelijepom hvarskom hotelu

[monkul]

ovo izgleda nitko nikada ne pročita...nema veze, čitat ću i provjat som sa sebon:

evo ga na:

stavit u tećicu 3dcl vode da prokuho, a dok ne prokuho u pijat izdrobit 3-4 fete storega kruha, narizot dvo tri luka po kruhu, posolit i kapnit malo maslinovega uja ( more ko voli izdrobit i list javora), pok kad voda uzavre polit po kruhu da se kruh nabumbo - pokrit sa drugin pijaton i ostavit da malo odstoji tako pokriveno..


e i tako su jili naši stori - boje nego mljacdonalds

[vratar]

Originally Posted by monkul

HVAR -
U noći s nedjelje na ponedjeljak u hvarskom Hotelu ''Amfora'' nepoznati počinioci ukrali su 28 plazma-televizora, a ukupna šteta veća je od 80.000 kuna.
Vrlo je neobično u cijeloj ovoj priči to što su lopovi uspjeli iznijeti sve televizore bez da ih je itko čuo i vidio. Javnosti još nije poznato jesu li lopove zabilježile sigurnosne kamere, a policiji zasad ostaje samo intenzivna potraga, kao i ispitivanje zaposlenika i gostiju smještenih u prelijepom hvarskom hotelu

Institucije (kako ih naziva gosp. Mesić) su obavili svoj posao i televizije su pronadjene kod znamenitok C.B.a

[monkul]

evo Žak Buržuj kaže na vijestima da ako su neki radnici hotelske kuće gladni, neka navrate u hotel na spizu....
eto Hvarani....svi na amakis obide kod buržuja.
ko bi reka da u kapitalizmu ima tako vrhunski socijalno osviještenih eksploatatora.

[monkul]

Prvaci Boćarske lige otoka Hvara 2008/09., koja broji 8 klubova, su igrači BK "Visoke" iz Gdinja, budući da su u završnom susretu doigravanja uvjerljivo s rezultatom 10:2 porazili ekipu "Levande" iz Velog Grablja. Susret je odigran u Gdinju, na terenima u Dugemu dolcu, pred 100-tinjak gledatelja, kada su boćari "Visoke" briljirali u trojkama, paru, pojedinačnoj igri i jednom 'krugu', dok je u drugom 'krugu' jedinu pobjedu za "Levandu" ostvario Marinko Petrić.
Za ovogodišnje pobjednike nastupali su: Žarko Visković, Ivo Visković - Ćizo, Joško Radovanović, Ivo Visković - poštar, Dinko Bonković, Frane Visković, Ante Visković - Filac, Marko Visković, Ante Visković i Dinko Visković. U utakmici za 3. mjesto BK "Brusje" iz Brusja i BK "Mola bonda" iz Zastražišća odigrali su 6:6, tako da su 2 punta razlike odlučila u korist Brušana.
Poredak klubova nakon odigranog prvenstva je slijedeći: 1. Visoka, 2. Levanda, 3. Brusje, 4. Mola bonda, 5. Vela Stiniva (Poljica), 6. Zastražišće, 7. Pulenat (Vrisnik) i 8. Gdinj, čiji su se članovi iskazali kao izvrsni domaćini završnice doigravanja. Povjerenik lige, Tomislav Ivanković, trima prvoplasiranim ekipama uručio je pehare, isto tako najboljem boćaru Ivi Viskoviću - Ćizotu s 87,5 posto pobjeda, ali i najmlađem sudioniku natjecanja, Ivanu Lučiću (12), članu "Mole bonde" iz Zastražišća.


c/p slobodna

[ejon]

U Vozu

Sjede jedan Bosanac, jedan Slovenac, jedna lijepa Srpkinja i jedna časna sestra iz Hrvatske skupa u vozu. Kada su prošli kroz tunel ono se smrači i čuje se kako neko puče nekom plesku.
Kad su izašli iz tunela, vidi se kako Slovenac trlja obraz.

Časna sestra odmah pomisli:
- Garant je dirno Srpkinju, a ona ga nakon toga udarila.

Lijepa Srpkinja pomisli:
- Garant je mislio mene dirati, pa je dirno časnu sestru i ona ga udarila.

Slovenac pomisli:
- Garant je Bosanac mislio dirati Lijepu Srpkinju, pa je dirno časnu sestru, ona ga krenula udariti, on to ugledo, sageo se i ona mene udarila.

Bosanac poamisli:
- Slijedeći put ću ga još jače udariti!

[mirkopaiz]

Originally Posted by monkul

ovo izgleda nitko nikada ne pročita...nema veze, čitat ću i provjat som sa sebon:

evo ga na:

stavit u tećicu 3dcl vode da prokuho, a dok ne prokuho u pijat izdrobit 3-4 fete storega kruha, narizot dvo tri luka po kruhu, posolit i kapnit malo maslinovega uja ( more ko voli izdrobit i list javora), pok kad voda uzavre polit po kruhu da se kruh nabumbo - pokrit sa drugin pijaton i ostavit da malo odstoji tako pokriveno..


e i tako su jili naši stori - boje nego mljacdonalds

Moran priznat da i ja ne pogledan ovo nikad , ali puno je bolji ovi dil foruma od onega di provjamo o lakrdiji o' naše nogometne lige.. A kad smo već kod baluna , sljedeće godine je Sloga minimalno četvrta. Živi bili pa bumo videli. Morat ćemo lagano izvrnit kesu , ne previše.

A di si taj recept izvadija....dobro je to.
Izgleda da je ovo tvoj recept za dobit na izbore.

Još da nam Đurđica riješi svoj dio posla ....

[monkul]

U Starom Gradu je povodom zaštinika Grada, Sv.Roka, u organizaciji vrijednih volontera iz plivačkog kluba "FOR" održan tradicionalni Mini-maraton "Sv.Rok". Stazu dugačku 1000 metara od Nove Rive do Heliosa i nazad isplivalo je pedesetak djevojčica i dječaka iz plivačkih klubova Splita, Zagreba, Osijeka, Starog Grada....Po idealnim uvjetima za plivanje, mladi "maratonci" su se iskazali i u znatno boljim vremenima za razliku od lanjske godine savladali za njih beskonačnu stazu......
Ukupna pobjednica (po vremenu) je djevojčica Ela Vućemilović pokal sveukupne pobjednice primila iz ruku alfe i omege hrvatskog plivanja u dalj, Gospodina Vicka Šoljana....
Čestitke svima koji su sudjelovali na ovogodišnjem maratonu, čestitke vrijednim organizatorima i Kikiju Hugotu čiji je glas bio jači i od mikrofona i od mikrofonije.....

[monkul]

još malo slikica sa današnjeg mini maratona u Starom Gradu......
na slikama ovdje i u prethodnom upisu:
na startu, starogrojska općina i furešte jahte, jake snage MUP-a ( ), djevojčice u startnoj liniji, neke su djevojćice plivale u društvu roditelja, umorni plivači,Muna, Cezareo, Tomislav, lijepe žene sjede po gradu, Fidel Castro u Molemu Mistu....

fešta Sv.Roka stavlja se večeras uz Pozitivo i Nikšu MARIJONA na Tvardoj.. fali jedno slovo n!!

nećemo politici, o svečanoj sjednici gradskoj vijeća, o nazočnosti predsjednika, o dnu dna najdražeg kluba......

[monkul]

Sv.Roko...16/08/2009.....

[suzanaoko]

sve je ovo lipo monkule, a di su žene, furešte, naše, nema veze...

[monkul]

Originally Posted by suzanaoko

sve je ovo lipo monkule, a di su žene, furešte, naše, nema veze...

upis br.2..slika br.5... aaaaaaaaaaaaa.

zatim..dok se dijete sprema za privremenu tetovažu, tata naravno škilji iza objektiva a kuda će vengo u fantažije..., pičuljan nedosanjani san i vidi naše organe kako ćuvaju splet europskih stjegova....

[monkul]

16 – 20 h Zabavne igre “puh paint ball” i “puh free climbing”
20 h Nastup vokalne skupine “Yamas” iz Rijeke

20:30 h Prezentacija 5. broja lista TARTAJUN

21 h Nastavak nastupa vokalne skupine “Yamas”
21:30 h Nastup sastava “Fundach” i “Visoki napon”iz Starog Grada
23:15 h Nastup žonglera i gutača vatre

23:30 – 02 h Nastup NENE BELANA i Fiumensa

02 h – do zore DJ Cukić

eto...sutra navečer, opet su vridni doljani opoštenili se....sutra navečer uz raznovrstan program, od prezentacije novog broja Tartajuna, nastupa između ostalih, i Nene Belana, glavni događaj večeri naravno biti če uz roštilj di će se okretati delicije lokalnog stanovništva: PUH (glis glis)...želimoi svima dobru zabavu, fureštima da dobiju svog puha - ne kao lani da domaći navale!, pa svi skupa da guštamo do zore.

[monkul]

još malo do baluna.....
pa da se slikicama prisjetimo kako je to bilo ovo lito na otvorenom prvenstu otoka u plivanju na Banju u Stg-u, a usput da pokažemo i dio visinskih priprema kokota na krovu, Sloginog izbornika...

[monkul]

Starogradsko polje – arheološka zona

Parcelacija Starogradskog polja predstavlja jedno od remek djela grčke kulture na Sredozemlju. Unatoč burnim povijesnim događanjima tijekom stoljeća, te višestrukim kasnijim podjelama zemljišta unutar polja, njegova osnovna struktura zadana grčkom parcelizacijom prije 2400 godina ostala je gotovo netaknuta.

Grčka hora se dobro sačuvala u kamenim suhozidima koji označavaju međe čestica. Sve kasnije podjele zemlje (rimske, srednjovjekovne, novovjekovne) uvijek su se odvijale unutar osnovnih grčkih čestica, a fizički su se obilježavale uvijek na isti način – podizanjem većih ili manjih kamenih zidova građenih u suhozidnoj tehnici.

Obzirom da je Starogradsko polje kroz cijelu svoju povijest, pa i danas, zadržalo svoj agrarni karakter, u njemu su nataloženi slojevi svih kultura koje su svoju egzistenciju gradile na činjenici da su jedno vrijeme bile u njegovom posjedu te Polje krije gotovo 120 arheoloških lokaliteta (od prethistorije pa do srednjeg vijeka).

Stoga je značaj Starogradskog polja kao arheološkog područja prepoznat još 1993. godine kada je zaštićeno kao arheološka zona.

Starogradsko polje – zaštićen krajolik
Starogradsko polje je najveće i najplodnije polje na jadranskim otocima. I danas je, kao i kroz cijelu svoju povijest, zadržala poljoprivrednu namjenu, bez većih suvremenih gradnji koje bi ugrozile izvornu sliku. Čak su i poljoprivredne kulture - maslina i vinova loza stalne. Počevši od najstarijih vremena okolno stanovništvo i svoja je vjerovanja vezalo za to plodno polje. Od arheološki potvrđenih antičkih (grčkih i rimskih) kultova, osim onoga vrhovnom bogu Zeusu-Jupiteru, naročito su značajni kultovi božanstava plodnosti. U prvom redu tu su Dioniz i Perzefona koji su direktno vezani za rodnost zemlje, a u natpisima se često spominje i Afrodita. Polje je u srednjem vijeku pod zaštitom patrona hvarske biskupije, sv. Stjepana, čije ime i nosi (...campus sancti Stephani...). Tada se u samom polju i njegovoj okolici grade brojne manje crkve i kapelice, a to je vrijeme nastanka i razvitka velikih procesija vezanih za misterij Velikog Petka i Kristova uskrsnuća koje su se u naseljima oko polja zadržale sve do danas.

Jasnoću najstarije grčke parcelizacije polja u prostoru dugujemo rukama težaka koji su od najstarijih vremena sve parcele ograđivali brojnim kamenim suhozidima različitih dimenzija. Neki su tek obična ograda između dva posjeda dok su drugi ( u pravilu oni podignuti na grčkim «geodetskim» pravcima) izrazito široki, te su služili i kao putevi. Osim njih tu su i kružne poljske kućice, tzv. trimi (kažuni, bunje) - manje suhozidne građevine koje su služile za čuvanje alata i kao zaklon pred nevremenom. Iako je zemlja plodna, sredozemna je klima sa svojim umjerenim padalinama uzrok čestoj nestašici vode te su u cijelom polju sačuvane brojne veće i manje gustirne (rezervoari) za sakupljanje i čuvanje kišnice.

Spomenički značaj Starogradskog polja nije u pukom zbroju grčke parcelizacije, svih villa rustica, te kasnoantičkih i starohrvatskih crkvica u njemu, nego u totalu njegova prostora koji predstavlja živi kulturno – povijesni i prirodni rezervat koji se nije bitno promijenio od antike do danas te do kraja povijesti može ostati u istoj funkciji i istom obliku. Starogradsko polje je najvažnija činjenica u prirodnom i povijesno – društvenom inventaru otoka Hvara te je stoga kao kulturni krajolik upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Zaštita Starogradskog polja
Prema Ustavu Republike Hrvatske očuvanje prirode i čovjekova okoliša jedna je od najvećih vrednota Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Stoga more, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životnjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu, a način njihove uporabe određeni su zakonom.

Tako je i način ponašanja u prostoru, kao osobito vrijednom i ograničenom nacionalnom dobru, određen zakonima. Zaštita i očuvanje kulturnih dobara uređuje se Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN, br. 69/99., 151/03., 157/03), a prostorno uređenje i gradnja uređuju se Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07). Upravo temeljem tih zakona štiti se i područje Starogradskog polja kao jedinstvenog kulturnog krajolika koji uz polje obuhvaća i antički Pharos (Stari Grad). Mjere zaštite tog jedinstvenog arheološkog i etnološkog područja sastavni su dio Rješenja kojim je područje upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske te su ugrađene u prostorne planove Grada Starog Grada i općine Jelsa. Baziraju se na zaštiti i očuvanju arheološke baštine, zadržavanju i poticanju primarne agrarne funkcije područja uz poticanje obnove zapuštenih poljoprivrednih površina sadnjom tradicijskih poljoprivrednih kultura i sorti, te na iskorištavanju turističkog potencijala Starogradskog polja prezentacijom arheoloških i etnoloških lokaliteta uz:

zadržavanje postojeće parcelacije koja se u prostoru prepoznaje u suhozidnim međama - kako one nastale na grčkim pravcima, tako i one nastale u kasnijim vremenskim periodima.
zadržavanje puteva u njihovim postojećim pravcima i njihovom postojećem profilu uz prilagođavanje suvremenim potrebama izvedbom gornjeg stroja na tradicionalan način (makadam, kamene kocke, zemljani sloj) uz zabranu upotrebe asfalta i betona
poticanje obnove postojećih gospodarskih sklopova u polju na tradicijski način, uz strogo očuvanje postojećih gabarita, ali uz moguću promjenu namjene u funkciji turističke ponude
plansku provedbu zaštitnih arheoloških istraživanja, konzervaciju i prezentaciju pojedinačnih lokaliteta i nalaza
strogo kontroliranu novu izgradnju u polju kojom se mogućuje isključivo gradnja manjih poljskih kućica tlocrtne veličine do 15 m2 uz prethodno arheološko sondiranje. Sva nova izgradnja treba se planirati na načelima tipološke rekonstrukcije što podrazumijeva izgradnju koja je organizacijom prostora, gabaritima, mikrolokacijom, komunikacijom s javnim površinama – putevima i oblikovanjem usklađena s okolišem. Bez obzira na veličinu građevine potrebno je provesti postupak izdavanja lokacijske i građevinske dozvole, a za svaku gradnju potrebna je prethodna suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela.

UNESCO-va Lista svjetske baštine
UNESCO (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organisation) je specijalizirana agencija UN-a za intelektualna i etička pitanja na području obrazovanja, znanosti i kulture osnovana 1945. godine. Čine je 163 države članice i 6 pridruženih. Važan dio rada UNESCO-a se odnosi na izradu međunarodnih pravnih instrumenata – konvencija, deklaracija i preporuka. Među njima je i Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Convention Concerning the Protection of the World Cultural and Natural Heritage) donešena 1972. godine u Parizu kojom je ustanovljena Lista svjetske baštine (World Heritage List). Republika Hrvatska je potpisnik Konvencije od 1992. godine. Na Listu svjetske baštine upisuju se kulturne i prirodne znamenitosti čiji značaj prelazi nacionalne okvire, odnosno predstavlja vrijednost za cjelokupno čovječanstvo. Upis na Listu svjetske baštine simbolizira svijest država i naroda o svjetskom značaju kulturnih i prirodnih dobara upisanih na Listu kao i svijest o važnosti njihovog očuvanja za buduće generacije. Do danas je na Listi svjetske baštine 878 lokaliteta među kojima je sedam iz Hrvatske, a Starogradsko polje je upisano na Listu svjetske baštine 2008. godine. Izuzetna univerzalna vrijednost Starogradskog polja prepoznata je u slijedećem:


Sistem podjele zemljišta Starogradskog polja na parcele, koji datira iz 4.st. pr.Kr., svjedoči o širenju grčkog geometrijskog modela podjele pljoprivrednog zemljišta u mediteranskom krugu. (Kriterij ii)
Starogradsko polje je u kontinuiranoj upotrebi kao poljoprivredno područje i zasađeno je istim kulturama već 2400 godina što svjedoči o kontinuitetu i trajnosti funkcije kroz stoljeća. (Kriterij iii)
Poljoprivredno područje Starog Grad primjer je vrlo starog tradicijskog krajolika koji je danas ugrožen modernim ekonomskim razvojem, posebno zbog depopulacije sela i napuštanja tradicijskog načina obrade zemljišta. (Kriterij v)


.............

[monkul]

Javna ustanova za upravljanje Starogradskim poljem
Upis na Listu svjetske baštine nije samo pitanje prestiža. Upisom na Listu obavezali smo se očuvati za buduće generacije krajolik koji smo naslijedili i koji ima univerzalnu vrijednost. Pod pritiscima ekonomskog napretka i promijenjenih okolnosti privređivanja to je izuzetno teško. Upravo zbog toga je nedavno i osnovana Javna ustanova za upravljanje Starogradskim poljem čiji je primarni zadatak pomiriti različite interese (poljoprivrednika, vlasnika zemljišta, poduzetnika, arheologa, konzervatora, prostornih planera i lokalne zajednice) i usmjeriti ih zajedničkom cilju – revitalizaciji i održivom razvoju Starogradskog polja.

Uz obilježavanje pješačkih i biciklističkih staza i pojedinačnih arheoloških lokaliteta koje su već inicirale udruge i lokalna zajednica, jedan od prvih zadataka novoosnovane ustanove trebao bi biti da se u Splitsko-dalmatinskoj županiji pokrene izrada plan posebne namjene za Starogradsko polje koji bi postao temeljni dokument. Tu svakako treba razraditi projekt opskrbe poljoprivrednih parcela vodom – čišćenjem i osposobljavanjem postojećih tradicijskih spremnika (gustirni) i planskim razvojem vodovodne mreže. Oživljavanje poljoprivredne proizvodnje i upotreba suvremenog načina obrade zemlje strojevima rezultira i potrebom modernizacije (proširenja) puteva čime bi se degradirao zaštićen krajolik. Postoje različita rješenja koja respektiraju zaštićen krajolik, a istovremeno omogućavaju razvoj poljoprivredne djelatnosti.

Učeći na iskustvima drugih, povezivanjem sa stručnjacima koji se bave zaštitom krajolika (u Italiji, na Mallorci), osmišljavanjem projekata od zajedničkog interesa i iznalaženjem sredstava za njihovu realizaciju djelatnici Javne ustanove za upravljanje Starogradskim poljem mogu (i moraju) pomoći lokalnom stanovništvu u njihovom suživotu sa svjetskom kulturnom baštinom.

[monkul]

Nakon što je Ptolemej u 2. stoljeću napisao znamenitu Geografiju, u kojoj spominje da između dalmatinskih otoka postoji »Faria kai polis« (otok Hvar s gradom), nekih 14 stoljeća je prošlo, prije nego što je Vinko Pribojević, dominikanac s Hvara, u svom glasovitom govoru »O podrijetlu i zgodama Slavena«, napisanom na latinskom 1525. godine, spomenuo stare ruševine grčkog grada Farosa i antičke pisane izvore koji ga spominju (Polibije, Strabon, Apijan). On Faros ne smješta u Stari Grad, gdje zaista jest, nego u grad Hvar.

U gradu Hvaru zasad nema grčkih arhitektonskih ostataka, iako on zauzima najvažniji položaj na transjadranskom pomorskom putu i ima izvrsnu luku.

U prethistorijsko doba Hvar je bio glavno domorodačko naselje na otoku s kojim su Parani vjerojatno pregovarali kad su dobili savjet (najvjerojatnije od Zeusova svetišta u Dodoni ili od Apolonovog proročišta u Delfima) da se nasele na otoku Hvaru. To se dogodilo u godini nakon što se u Grčkoj održala 99. olimpijada (385/4. prije Krista), to jest prije 24 stoljeća!

Od 16. stoljeća do druge polovice 19. stoljeća bilo je rasprava među lokalnim učenjacima je li Faros bio u Hvaru ili u Starom Gradu. Raspravu je konačno zaključio Šime Ljubić (1822. - 1896. na slici ljevo), poznati povjesničar i arheolog porijeklom iz Staroga Grada, osnivač Hrvatskog arheološkog društva (1879.) i mnogo godina direktor Arheološkog muzeja u Splitu i Zagrebu. 1873. godine objavio je knjigu »Faria Citta Vecchia e non Lesina« (Farija Stari Grad a ne Hvar) u kojoj je analizirao sve raspoložive arheološke podatke, pisane izvore i komentare i koja je konačno dokrajčila tu dugu i katkada žučnu raspravu. Zanimljivo je da Ljubić zapravo nikada nije poduzeo nikakva iskapanja na mjestu Farosa, čiji su ostaci u to vrijeme bili znatno vidljiviji nego danas. Ono za što je Ljubić posebno zaslužan, nalazi se u činjenici da je on prvi uočio postojanje pravilne parcelacije zemljišta unutar Starogradskog polja, za kojeg je držao da je ustvari ager colonicus rimske kolonije Farije. Kasnija istraživanja pokazala su da na Hvaru nije postojala rimska kolonija, ali da je otok, pa tako i Stari Grad i Starogradsko polje bilo intenzivno naseljeno u Rimsko doba i to prvenstveno u gospodarskim imanjima (takozvane villae rusticae).

Intenzivnija arheološka istraživanja Starogradskog polja započeta su 1982. godine i s prekidima traju do današnjih dana. Ranija istraživanja pokazivala su da se radi o ostacima rimskih centurija Farskog agera (= izparcelirani teritorij rimske kolonije). Novija istraživanja pokrenuo je i vodi Branko Kirigin u tijesnoj suradnji s Božidarom Slapšakom i brojnim suradnicima iz Hrvatske i inozemstva. Zahvaljujući tom radu otkriveno je da pravilna raspodjela parcela (oko 906 x 182 m) unutar polja pripadaju starijem grčkom razdoblju, odnosno teritoriju grčke kolonije Faros!

Utvrdili su također da je ta parcelacija najbolje sačuvana grčka podjela zemljišta na Sredozemlju i Crnom Moru, gdje su Grci, u razdoblju od 8. do 4. stoljeća pr. Kr., utemeljili preko 700 novih naseobina. Njihova istraživanja i rezultati do kojih su došli potvrđeni su na međunarodnom skupu arheologa u Tarantu u južnoj Italiji, održanom 2000. godine, čija je glavna tema bila vezana uz probleme proučavanja ostataka grčkih kolonijalnih teritorija - HORA.

Zahvaljujući tome, a i naporima stručnjaka iz Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Konzervatorskog odjela iz Splita, Starogradsko polje je u lipnju ove godine uvršteno u listu UNESCO-a kao zaštićeni krajolik!

[monkul]

.odlaze Buržuji sa otoka...

[vratar]

Mozda nam sad dodju ovi iz starog grada ili iz Jelse, da nas nauce kako radit, a ne davati ljudima placu

[white boys 1950]

http://www.youtube.com/watch?v=zKGQK...layer_embedded


pogledajte od početka do kraja